Predstavljanje knjige

Predstavljanje knjige

U ponedeljak, 13. maja, na našem sastanku bili su nam gosti iz Beograda: prof. dr Predrag Ilić, univerzitetski profesor u penziji, politolog, koji je ovom prilikom predstavio svoju najnoviju knjigu “Stepinac i Holokaust u NDH“. Sa njim su u promociji učestvovali dr Miroslav Jevtović, recenzent, i Slobodan Kljakić, novinar, publicista.

Knjiga je objavljena prošle godine i već je doživela drugo izdanje, a predstavljena je u Subotici i u Beogradu. Izdavač je izdavačka kuća Albatros.

Dr Predrag Ilić doktorirao je na Pravnom fakultetu na temu Vatikana. On je kontinuirano pratio politiku Vatikana prema južnoslovenskim prostorima. U toku ove promocije, u središtu izlaganja bio je Alojz Stepinac , koji je ranije već proglašen za blaženog , a Hrvatska Katolička crkva ulaže velike napore da bude proglašen za sveca. Sada, kada je taj proces dospeo u završnu fazu, digli su se mnogi glasovi protiv – između ostalih i autor ove knjige, koji je lično napisao pismo papi, navodeći protivargumente. Ni reakcija patrijarha Irineja nije izostala, te je papa odlučio da se osnuje komisija koja će ispitati Stepinčev odnos prema Holokaustu.

Profesor Ilić je u svom istraživanju koristio dosad nepoznatu građu iz Zagreba – katoličku štampu tog vremena. Pristup Stepinčevom dnevniku, međutim, nije dobio. Za našu sredinu, Stepinac je simbol zla, dok mu druga strana pripisuje svetačka svojstva. Sa jedne strane, osuđen je u posleratnoj državi kao ratni zločinac, a sa druge, neki ga čak predlažu za pravednika među narodima – što on, s obzirom na svoje ponašanje, svakako ne zaslužuje. Alojzije Stepinac je 1998. proglašen blaženim. Tada je o njemu napisano desetak knjiga koje su ga veličale. Autor ove knjige navodi čitav niz njegovih negativnih moralnih kvalifikacija. Alojz Stepinac bio je prvi čovek Katoličke crkve u Kraljevini Jugoslaviji , predstavnik Biskupske konferencije. Uprkos očekivanju autora, reakcije na ovu knjigu iz Hrvatske nije bilo, jedino je stiglo anonimno pismo listu Politika sa pretnjama dr Iliću i njegovoj porodici. Politika je to pismo objavila.

Stepinac se prve godine II sv. rata rata nije oglašavao. Tek kada su se i Nemci zgražavali nad zločinima Ustaša, Stepinac se počeo zalagati za hrišćanski odnos prema pokrštenim Jevrejima i Srbima. Postoje i dalje dve struje- ona koja se zalaže za proglašavanje Alojza Stepinca za sveca i ona koja navodi veliki broj argumenata protiv toga.



Ljiljana Lepuša